Vodič

EU AI Act: što mora znati mala firma koja koristi AI agenta

Pripremio tim HelpAi. Objavljeno 6. studenoga 2026.

Za malu firmu koja AI koristi za upite kupaca, ponude i administraciju, Uredba o umjetnoj inteligenciji (AI Act) najčešće znači tri stvari: ljudi moraju znati kad razgovaraju s AI-jem, zabranjene prakse se ne koriste, a zaposlenici se pripremaju za rad s AI-jem. Opća primjena Uredbe, s obvezama transparentnosti iz članka 50., počela je 2. kolovoza 2026.

Stroža pravila za visokorizične sustave odnose se na određena područja, poput zapošljavanja i ocjene kreditne sposobnosti, i za njih je rok izmjenama koje su na snazi od 27. srpnja 2026. pomaknut na 2. prosinca 2027. Ispod je pregled s izvorima. Nije pravni savjet.

Tko je dobavljač, a tko subjekt koji uvodi sustav

Uredba razlikuje dobavljača (provider), koji razvija AI sustav i stavlja ga na tržište, i subjekt koji uvodi sustav (deployer), koji ga koristi u svom poslovanju. Većina malih firmi koje koriste gotov AI alat ili agenta kojeg im netko postavi je subjekt koji uvodi sustav.

Razlika je važna jer obveze nisu iste. Na primjer, obveza da sustav bude napravljen tako da ljudi znaju da razgovaraju s AI-jem (članak 50. stavak 1.) piše se dobavljaču. Tko je što u vašem slučaju, osobito kad vam netko agenta prilagođava, dogovorite pisano s dobavljačem i provjerite s pravnikom.

Što vrijedi i od kada

Uredba (EU) 2024/1689 primjenjuje se postupno. Uredba (EU) 2026/1744, takozvani digitalni omnibus o AI-ju, na snazi je od 27. srpnja 2026., prema Europskoj komisiji. Ona je pomaknula dio rokova. Točan tekst i eventualne ispravke provjerite na EUR-Lexu.

Od 2. veljače 2025.: definicije, AI pismenost i zabranjene prakse (poglavlja I. i II.).
Od 2. kolovoza 2025.: obveze dobavljača modela opće namjene, poput velikih jezičnih modela, nadzorna tijela i kazne.
Od 2. kolovoza 2026.: opća primjena, uključujući obveze transparentnosti iz članka 50. Je li omnibus za neki stavak članka 50. uveo prijelazni rok, provjerite u važećem tekstu na EUR-Lexu.
Od 2. prosinca 2027.: zahtjevi za samostalne visokorizične sustave iz Priloga III., na primjer u zapošljavanju (pomaknuto omnibusom).
Od 2. kolovoza 2028.: zahtjevi za AI ugrađen u proizvode iz Priloga I., na primjer medicinske uređaje i igračke (pomaknuto omnibusom).

Obveza obavještavanja: kad AI razgovara s ljudima

Članak 50. stavak 1. traži da AI sustavi namijenjeni izravnoj interakciji s ljudima budu napravljeni tako da osoba zna da komunicira s AI-jem, osim ako je to očito iz okolnosti. Prema stavku 5. ta informacija mora biti jasna i dana najkasnije pri prvoj interakciji.

U praksi: chat na vašoj stranici ili agent koji samostalno odgovara na poruke treba se na početku predstaviti kao AI. Nacrt e-maila koji AI pripremi, a vaš djelatnik pregleda, ispravi i pošalje pod svojim imenom drugačiji je slučaj. Kako ga tretirati, nije jasno iz samog teksta članka, pa to riješite s pravnikom i budite dosljedni.

Isti članak traži i označavanje umjetno stvorenog ili izmijenjenog sadržaja, na primjer slika ili zvuka koji mogu zavarati (deepfake).

AI pismenost zaposlenika (članak 4.)

Od 2. veljače 2025. dobavljači i subjekti koji uvode AI sustave moraju poduzeti mjere za dovoljnu razinu AI pismenosti svojih ljudi. Omnibus je tu obvezu pojednostavio, a prema Europskoj komisiji veću ulogu u promicanju AI pismenosti sada imaju Komisija i države članice. Kako točno glasi izmijenjeni članak 4., provjerite u važećem tekstu.

Za malu firmu to može biti kratka pisana uputa i razgovor s ljudima koji rade s agentom: što agent radi, gdje griješi, koje podatke ne smije dobiti i tko odobrava ono što ide prema kupcu. AZOP preporučuje da se pri edukaciji uzme u obzir predznanje ljudi i kontekst u kojem koriste sustav.

Zabranjene prakse

Od veljače 2025. zabranjene su, među ostalim, ove prakse iz članka 5.: društveno bodovanje, manipulativne i zavaravajuće tehnike, iskorištavanje slabosti osoba ili skupina, izrada baza za prepoznavanje lica prikupljanjem slika s interneta i prepoznavanje emocija na radnom mjestu i u obrazovanju.

Zabranjena je i biometrijska kategorizacija kojom se iz biometrijskih podataka zaključuje o rasi, političkim mišljenjima, članstvu u sindikatu, vjerskim ili filozofskim uvjerenjima, spolnom životu ili spolnoj orijentaciji osobe (članak 5. stavak 1. točka (g)). Zabrana ne obuhvaća označavanje ili filtriranje zakonito pribavljenih skupova biometrijskih podataka ni kategorizaciju u kaznenom progonu.

Za uredski AI agent najrelevantnije je prepoznavanje emocija: alat koji iz glasa ili videa procjenjuje raspoloženje zaposlenika nije dopušten, osim u iznimkama iz medicinskih ili sigurnosnih razloga.

Kada je AI agent visokorizičan

Prilog III. navodi područja u kojima se AI sustav smatra visokorizičnim. Za male firme su najvažnija dva. Prvo, zapošljavanje i upravljanje radnicima: sustavi za odabir kandidata, uključujući analizu i filtriranje prijava i ocjenu kandidata, te sustavi koji odlučuju o napredovanju, otkazu, raspodjeli zadataka ili prate i ocjenjuju rad ljudi. Drugo, ocjena kreditne sposobnosti fizičkih osoba.

Agent koji razvrstava račune, priprema ponude ili odgovara na upite o terminima nije na tom popisu. Agent koji rangira kandidate za posao vjerojatno jest, i za njega od prosinca 2027. vrijede dodatne obveze, među njima ljudski nadzor, čuvanje zapisa i obavještavanje radnika. Ako razmišljate o AI-ju u zapošljavanju, to provjerite s pravnikom prije uvođenja.

Kazne

Prema članku 99., za zabranjene prakse kazna ide do 35 milijuna eura ili 7 % ukupnog svjetskog godišnjeg prometa, a za kršenje ostalih obveza, uključujući obveze subjekata koji uvode sustav i obveze transparentnosti iz članka 50., do 15 milijuna eura ili 3 % prometa.

Za mala i srednja poduzeća vrijedi manji od dva iznosa (članak 99. stavak 6.), dok za velike vrijedi veći. Iznos u konkretnom slučaju određuje nadležno tijelo.

Vrijedi li AI Act u Srbiji i Bosni i Hercegovini?

Srbija i BiH nisu članice EU, pa AI Act tamo ne vrijedi kao domaći propis. Srbija priprema vlastiti zakon o umjetnoj inteligenciji koji se oslanja na AI Act, ali on u trenutku pisanja nije donesen. Za BiH nismo pronašli poseban zakon o AI-ju; zaštitu podataka uređuje Zakon o zaštiti ličnih podataka.

Članak 2. AI Acta ipak obuhvaća i dobavljače i subjekte koji uvode sustav iz trećih zemalja kad se rezultat rada AI sustava koristi u EU. Firma iz Srbije ili BiH čiji agent odgovara kupcima u EU zato to treba provjeriti s pravnikom.

Što napraviti sada

Kratak popis za malu firmu koja već koristi ili uvodi AI agenta:

Popišite gdje AI koristite i tko je dobavljač svakog alata.
Gdje AI izravno razgovara s ljudima, neka se na početku predstavi kao AI.
Napišite kratku internu uputu za rad s AI-jem i prođite je s ljudima koji ga koriste.
Provjerite da nijedan alat ne procjenjuje emocije zaposlenika.
Ako AI koristite u zapošljavanju ili ocjeni radnika, to označite kao mogući visoki rizik i provjerite s pravnikom.
Zaštitu osobnih podataka riješite posebno, jer GDPR vrijedi uz AI Act.

Najčešća pitanja

Od kada vrijedi obveza da AI chatbot kaže da je AI?

Obveze transparentnosti iz članka 50. Uredbe o umjetnoj inteligenciji primjenjuju se od 2. kolovoza 2026. Digitalni omnibus mijenjao je dio rokova Uredbe, pa je li za pojedini stavak članka 50. uveden prijelazni rok, provjerite u važećem tekstu na EUR-Lexu.

Je li AI Act odgođen?

Djelomično. Uredba (EU) 2026/1744 pomaknula je zahtjeve za visokorizične sustave iz Priloga III. na 2. prosinca 2027., a za AI u proizvodima iz Priloga I. na 2. kolovoza 2028. Zabrane i AI pismenost primjenjuju se od 2. veljače 2025. Za obveze transparentnosti iz članka 50. provjerite važeći tekst.

Mora li mala firma školovati zaposlenike za AI?

Članak 4. traži mjere za AI pismenost ljudi koji rade s AI sustavima, a omnibus ju je pojednostavio. Ne traži se certifikat; dovoljno je da ljudi razumiju što alat radi, gdje griješi i kako ga sigurno koristiti.

Je li korištenje ChatGPT-a u firmi visokorizično?

Ne samo po sebi. Rizik se ocjenjuje prema namjeni. Pisanje nacrta e-mailova ili razvrstavanje dokumenata nije na popisu iz Priloga III., a odabir kandidata za posao ili ocjena kreditne sposobnosti ljudi jest.

Tko u Hrvatskoj nadzire AI Act?

Uredba traži da svaka država članica odredi nadležna nacionalna tijela. Za zaštitu osobnih podataka u AI sustavima nadležan je AZOP, a za ostale dijelove Uredbe provjerite koje je tijelo Hrvatska odredila u važećem zakonu.

Izvori

Izvore smo pročitali na dan ažuriranja. Propisi se mijenjaju, pa za svoju situaciju provjerite važeći tekst.